Pomirenje i nepomirljivost u pričama preživjelih poslije rata u Bosni i Hercegovini
Reconciliation and implacability in narratives of survivors after the war in Bosnia and Herzegovina
Författare
Summary, in Swedish
Abstract in Uncoded languages
Inspiracija za rad i problem(i) koji se radom oslovljava(ju): Ranija istraživanja poslijeratnih društava istakla su strukturalno nasilje sa pratećim procesima pomirenja. Autori su istakli važnost priča, ali se nisu fokusirali na priče o pomirenju niti su analizirali uvjete za pomirenje u poslijeratnim intervjuima.
Ciljevi rada (naučni i/ili društveni): Cilj članka je analizirati markere pomirenja i nepomirljivosti kao i uslove za pomirenje koji se aktualiziraju u pričama preživjelih.
Metodologija/Dizajn: Empirijski materijal za ovaj studij je prikupljen putem kvalitativnih intervjua izvršenim sa 27 osoba koji su preživjeli rat u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Ograničenja istraživanja/rada: Interaktivna dinamika koja je vladala za vrijeme rata povezuje pitanje poslijeratnog pomirenja sa ratnim godinama.
Rezultati/Nalazi: Priče o pomirenju, nepomirljivosti i uslovima za pomirenje ne oblikuju se samo vezano za rat u cjelini nego se povezuju i sa osobnim postupcima drugih tokom rata.
Generalni zaključak: Priče o pomirenju postaju polje za razne verbalne konfrontacije između nas i njih – posebno distanciranjem od djelovanja drugih (njih) tokom rata. U pričama intervjuisanih osoba nepomirljivost dominira ali se ujedno tvrdi da je pomirenje moguće ako se ispune određeni uslovi. Ti uslovi su između ostalog pravda za žrtve rata, da počinitelj prizna krivično djelo i pokaže
snažne emocije (na primjer kajanje i sram).
Inspiracija za rad i problem(i) koji se radom oslovljava(ju): Ranija istraživanja poslijeratnih društava istakla su strukturalno nasilje sa pratećim procesima pomirenja. Autori su istakli važnost priča, ali se nisu fokusirali na priče o pomirenju niti su analizirali uvjete za pomirenje u poslijeratnim intervjuima.
Ciljevi rada (naučni i/ili društveni): Cilj članka je analizirati markere pomirenja i nepomirljivosti kao i uslove za pomirenje koji se aktualiziraju u pričama preživjelih.
Metodologija/Dizajn: Empirijski materijal za ovaj studij je prikupljen putem kvalitativnih intervjua izvršenim sa 27 osoba koji su preživjeli rat u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Ograničenja istraživanja/rada: Interaktivna dinamika koja je vladala za vrijeme rata povezuje pitanje poslijeratnog pomirenja sa ratnim godinama.
Rezultati/Nalazi: Priče o pomirenju, nepomirljivosti i uslovima za pomirenje ne oblikuju se samo vezano za rat u cjelini nego se povezuju i sa osobnim postupcima drugih tokom rata.
Generalni zaključak: Priče o pomirenju postaju polje za razne verbalne konfrontacije između nas i njih – posebno distanciranjem od djelovanja drugih (njih) tokom rata. U pričama intervjuisanih osoba nepomirljivost dominira ali se ujedno tvrdi da je pomirenje moguće ako se ispune određeni uslovi. Ti uslovi su između ostalog pravda za žrtve rata, da počinitelj prizna krivično djelo i pokaže
snažne emocije (na primjer kajanje i sram).
Avdelning/ar
Publiceringsår
2015
Språk
Övrigt
Sidor
75-96
Publikation/Tidskrift/Serie
Kriminalističke teme. Časopis za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije / Journal of Criminal Justice Issues
Volym
15
Issue
1-2
Fulltext
Länkar
Dokumenttyp
Artikel i tidskrift
Förlag
Univerzitet u Sarajevu. Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Sarajevo / Sarajevo University. Faculty of Criminal Justice, Criminology and Security Studies
Ämne
- Sociology (excluding Social Work, Social Psychology and Social Anthropology)
Nyckelord
- uslovi pomirenja
- priče
- emocije
- sram
- kajanje
- condition for reconciliation
- narrative
- emotions
- shame
- remorse
Status
Published
Forskningsgrupp
- Kriminal- och socialvetenskapligt nätverk
ISBN/ISSN/Övrigt
- ISSN: 1512-5505